NASLOVNAVIJESTI

ʺTko bude radio do 68 godina, mirovina će mu biti 20 % većaʺ

29.9.2019. 15:26 | sbonline.net IZVOR: Večernji list PREGLEDA: 214

- Institut nacionalne mirovine usmjeren je na smanjivanje siromaštva starijih osoba, a slični instituti egzistiraju i u većini država članica Europske unije, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Više od 700 tisuća prikupljenih potpisa srušilo je mirovinsku reformu provedenu potkraj prošle godine. Vlada je upravo pokrenula proceduru promjene zimus donesenog mirovinskog zakona koji je ubrzao razdoblje za rad do 67 godina za pet godina te povećao penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu.

Vodeći računa o prikupljenim potpisima, Vlada je odustala od spornih promjena, o čemu razgovaramo s ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem. Nametnulo se i pitanje povlaštenih mirovina, rada preko paušalnih obrta, uvođenja nacionalnih mirovina, nedostatka radnika. Prije nego što je preuzeo ministarsku poziciju Aladrović je bio šef Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.


Događa li nam se “korak naprijed” ili “dva koraka nazad” kad je u pitanju mirovinski sustav? Vlada sad ulaže silnu energiju da pokažu da će trošak za proračun biti niži nego što ste tvrdili prije godinu dana kad se mijenjao zakon. Unatoč tome što će se, poštujući volju više od 700 tisuća građana, prihvatiti prijedlozi izraženi kroz Inicijativu „67 je previše“, ne možemo se složiti da je riječ o odustajanju od reforme kako se pokušava nametnuti. Paketom mirovinskih zakona obuhvaćenih mirovinskom reformom koji je stupio na snagu početkom godine cjelovito je unaprijeđen mirovinski sustav u cilju osiguranja dugoročne održivosti mirovinskoga sustava i primjerenosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika.


Prihvaćanjem referendumskih prijedloga ne odustajemo od poticanja duljeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine, naravno za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65. godine. U tom smislu predlaže se izmjena radno-pravnih propisa, kako bi se ublažili negativni fiskalni efekti zahtjeva građanske inicijative od 45 milijardi kuna te će se stvoriti svojevrsni balans između zahtjeva Građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina. Također, intervencija u radno-pravne propise povoljno će utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnoga proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Dakle, možemo zaključiti da je ovo korak naprijed u daljnjem unapređenju mirovinskog sustava i radnog zakonodavstva.

Više pročitajte klikom OVDJE.