NASLOVNAVIJESTI
ʺSve nas manje ima tu....ʺ

FOTO: L.S.

ʺSve nas manje ima tu....ʺ

21.10.2020. 09:50 | jutarnji list IZVOR: jutarnji list PREGLEDA: 391

‘Treba se zapitati odgovara li ikome u Hrvatskoj da se zna točan broj i razmjeri iseljavanja‘

Kako se prve godine svakog novog desetljeća već tradicionalno kod nas održava popis stanovništva, tako će i u travnju i svibnju iduće, 2021., godine oko 10.000 popisivača obići sva kućanstva u Hrvatskoj, evidentirati njihove članove i postaviti im brojna pitanja. Napokon ćemo doznati koliko ljudi živi u Hrvatskoj i je li taj broj drastično pao u odnosu na prošli popis iz 2011. Tada je Hrvatska imala gotovo 4,3 milijuna stanovnika, od kojih se 90,43 posto izjasnilo po nacionalnosti kao Hrvati, dok su od nacionalnih mankina najbrojniji bili Srbi, njih 4,36 posto. Da im je materinski jezik hrvatski, 2011. je izjavilo 95,6 posto stanovnika Hrvatske, a drugi po veličini udio, od 1,23 posto, jesu oni kojima je materinski – srpski.

Pitanja nacionalne pripadnosti i materinskog jezika redovito su, uoči i nakon svakog popisa, predmet političkih nadmudrivanja, a čini se da ni nadolazeći popis neće biti iznimka jer su još proljetos frcale iskre između desnice i nacionalnih manjina, preciznije: vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave, koji je u međuvremenu postao i saborski zastupnik oporbenoga Domovinskog pokreta, te članova SDSS-a, koji su odnedavno glavni partner vladajućem HDZ-u. Penava je tada u Saboru izjavio da po popisu iz 2011. Vukovar ima 27.683 stanovnika, no po evidencijama gradskih tvrtki samo ih je 22.100.


„Kad treba pumpati popise, radi ostvarenja prava, onda nas ima više, a kad treba živjeti u Vukovaru i plaćati račune, onda nas ima koliko nas ima“, rekao je Penava. Manjinci su tražili da među popisivačima budu i njihovi predstavnici te da se mogu izjasniti kao govornici dvaju materinskih jezika. Živi li doista u Vukovaru više od 33 posto Srba i trebaju li Vukovarce popisivati Srbi ili Hrvati, očito ispada važnije od toga što je u tom gradu i u cijeloj Slavoniji te većini ostatka Hrvatske stanovnika sve manje i manje bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru, jezik…


Zakonodavac nije udovoljio želji saborskih zastupnika nacionalnih manjina da se mogu izjasniti da imaju dva materinska jezika. Potvrđuje to Globusu glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković i objašnjava kako na pitanje o materinskom jeziku, nacionalnosti i vjeri građani, ako ne žele, ne moraju dati odgovor, odnosno riječ je o tzv. pitanjima otvorenoga tipa. Pod materinskim jezikom osoba će, kaže nam Brković, upisati jezik koji je naučila govoriti u ranom djetinjstvu. Ali samo jedan.

Ravnateljicu DZS-a pitali smo hoće li nacionalne manjine imati popisivače pripadnike nacionalnih manjina, po kojem se sistemu određuje koje će nacionalnosti biti popisivač na određenom mjestu te tko izabire popisivače i provjerava što su po nacionalnosti.

„Tijekom popisivanja vodit će se računa o razmjernoj zastupljenosti popisivača iz nacionalnih manjina u skladu s njihovim udjelom u ukupnom broju stanovnika u jedinicama lokalne i područne samouprave. Također, ako je poznato da u popisnom krugu živi veći broj pripadnika određene nacionalne manjine, poželjno je da popisivač govori jezik te manjine odnosno da je pripadnik te manjine.”

Politolog doc. dr. sc. Tado Jurić, koji proučava demografska kretanja, upozorava da nije bitno samo koliko nas ima nego i kakva je dobna struktura i funkcionalnost populacije.

Po njegovim riječima, od ulaska Hrvatske u EU nestalo je 10 posto svih učenika i nastalo 10 posto više umirovljenika. Hrvatska je, tvrdi on, u proteklih sedam godina izgubila 50.000 učenika, a dobila 50.000 novih umirovljenika. Od 1991. do danas izgubili smo 250.000 učenika i 40 posto djece, dok je broj umirovljenika porastao za pola milijuna. Omjer radnika i umirovljenika pao je s 2,56 prema 1 na sadašnjih 1,25 prema 1.

„Naša najnovija studija pokazala je da u Hrvatskoj nema više od 3,8 milijuna stanovnika. Treba se zapitati odgovara li ikome u Hrvatskoj da se zna točan broj i razmjeri iseljavanja. Jer, općine dobivaju sredstva po glavi stanovnika, kao i županije i, na koncu, Hrvatska od EU. U tom svjetlu treba tumačiti i nadolazeći popis stanovništva“, ističe Jurić.

Izvor:www.jutarnji.hr





Tagovi: stanovništvo, hrvatska, slavonija